Kad Atlantik zastane EN

KlimaSjeverni Atlantik

Kad Atlantik zastane

Atlantska meridionalna preokretna cirkulacija (AMOC) nosi toplinu iz tropa prema sjeveru i održava Europu blagom. Mjerenja pokazuju da slabi, a sve više studija upozorava da bi se mogla srušiti već u ovom stoljeću. Ovo je pregled onoga što znanost o tome zna i onoga što još ne zna.

Promijeni jakost struje
  • topla površinska voda prema sjeveru
  • hladna duboka voda prema jugu
  • područja tonjenja
  • mjerni nizovi

Učitavamo obrise kopna na globusu…

Shematski prikaz: putanje su pojednostavljene, a brzina čestica prati odabranu jakost.

Kako izgleda slabija struja?

Pomaknite klizač ili odaberite jedno od mjerenja i scenarija.

Jakost cirkulacije na 26,5° sjeverne širine

17,0Sv

≈ 14 puta više vode nego sve rijeke svijeta zajedno

Shematski prikaz počinje na 17 Sv.

01Kako radi

Pokretna traka od sedamnaest milijuna kubika u sekundi

U gornjih tisuću metara Atlantika topla i slana voda teče od juga prema sjeveru: Golfskom strujom uz Ameriku, pa Sjevernoatlantskom strujom prema Irskoj, Norveškoj i Islandu. Usput predaje toplinu atmosferi, hladi se i, budući da je slana, postaje dovoljno gusta da zimi potone. Na dubini od jednog do četiri kilometra vraća se na jug, sve do Južnog oceana, gdje je vjetrovi ponovno izvlače na površinu.

Taj se krug zove preokretna cirkulacija jer voda u njemu doslovno mijenja smjer i dubinu. Na 26,5° sjeverne širine, gdje se mjeri od 2004., prenosi u prosjeku 17 sverdrupa (17 milijuna kubičnih metara vode u sekundi) i oko 1,2 petavata topline, što odgovara snazi otprilike milijun elektrana.

Slika 1. Shematski presjek Atlantika od Antarktike do Nordijskih mora (geografska širina i dubina). Okomite točkaste crte su mjerni nizovi SAMBA (34,5° j. š.), RAPID (26,5° s. š.) i OSNAP (≈ 53–60° s. š.). Odaberi korak za objašnjenje.
17,0 Sv
prosječna jakost na 26,5° s. š., mjerenja RAPID 2004.–2024.
1,2 PW
toplinski tok prema sjeveru, otprilike snaga milijun elektrana
≈ 15 %
slabljenje od sredine 20. stoljeća prema rekonstrukcijama (Caesar i sur., 2018.)
−0,9 Sv
linearni trend po desetljeću u nizu RAPID; uz korekciju Floridske struje −0,8 ± 0,7

Golfska struja nije isto što i AMOC. Većinu Golfske struje pokreće vjetar u suptropskom vrtlogu i ona bi postojala i bez AMOC-a. AMOC je onaj dio toka koji se ne vraća u vrtlog, nego nastavlja na sjever, tone i vraća se u dubini. Kad mediji pišu o „slomu Golfske struje”, misle na slom AMOC-a.

02Prekretnica

Zašto se može naglo srušiti

AMOC se sam održava. Struja nosi slanu vodu na sjever, sol vodu čini gušćom, gusta voda tone i to pokreće struju. Ako se sjeverni Atlantik previše osladi, voda postaje lakša i slabije tone. Struja tada slabi i donosi još manje soli, pa se slabljenje samo ubrzava.

Zbog te povratne sprege postoji prag. Oceanograf Henry Stommel opisao ju je 1961. modelom od samo dvije kutije vode. Model je krajnje pojednostavljen, ali isto ponašanje (dva stabilna stanja i nagli prijelaz) pokazuju i daleko složeniji klimatski modeli. Isprobaj ga.

Jakost 85 %Dotok 0,128

Moguća stanja ravnoteže

Jakost kroz vrijeme i rani znakovi upozorenja

Slika 2. Stommelov model s dvije kutije u bezdimenzijskom obliku (prema Cessi, 1994.), sa slučajnim „vremenskim” šumom. Lijevo: punom crtom su stabilna stanja (gornje je današnji, „uključeni” AMOC, donje je srušeno stanje), isprekidanom nestabilno. Desno: jakost kroz vrijeme te varijanca i autokorelacija u kliznom prozoru, uz uklonjen linearni trend. Brojke su ilustrativne i nisu prognoza.

Pokus pokazuje dvije stvari. Prvo, kako se dotok približava prekretnici, kolebanja postaju veća i sporija. To se zove kritično usporavanje, a upravo takve znakove (rast varijance i autokorelacije) Niklas Boers (2021.) te Peter i Susanne Ditlevsen (2023.) traže u stvarnim podacima o temperaturi mora.

Drugo, nakon sloma nije dovoljno vratiti dotok na staro. Cirkulacija ostaje srušena dok se dotok ne smanji daleko ispod praga. Ta se pojava zove histereza i razlog je zašto se slom smatra praktički nepovratnim na ljudskim vremenskim skalama. U modelu Niana i suradnika (2026.) srušeni se AMOC ne oporavlja dok je koncentracija CO₂ iznad otprilike 350 ppm, a danas je oko 430 ppm.

Važna je i brzina. U simulacijama van Westena, Börnera i Dijkstre (2026.) AMOC se uz današnji tempo rasta CO₂ srušio već pri +2 °C globalnog zatopljenja. Uz pet puta sporiji rast ostao je stabilan i pri +5,5 °C, jer je ocean imao vremena prilagoditi se. Kritična brzina u tom modelu je oko 0,3 °C po desetljeću, što je blizu današnje brzine zatopljenja.

03Mjerenja

Što pokazuju mjerenja

Od travnja 2004. britansko-američki niz RAPID mjeri AMOC preko cijelog Atlantika na 26,5° sjeverne širine. Koristi kabel na dnu Floridskog tjesnaca, sidrene instrumente od Bahama do Afrike i satelitska mjerenja vjetra. Dvadeset godina kratko je razdoblje za klimu, ali dovoljno da se vidi koliko je cirkulacija promjenjiva i da u prosjeku slabi.

Slika 3. Jakost AMOC-a na 26,5° s. š., travanj 2004. – ožujak 2024. Tanka crta prikazuje mjesečne prosjeke, deblja 12-mjesečni klizni prosjek, a isprekidana linearni trend. Obojeni pojas pri dnu je raspon u kojem se obično govori o slomu. Izvor: RAPID-MOCHA-WBTS v2024.1a (Moat i sur., 2026.); mjesečne prosjeke izračunali smo iz 12-satnih vrijednosti.
Godišnji prosjeci u tablici

Ukupni AMOC na 26,5° zbroj je triju dijelova. Floridska struja nosi prosječno 31,7 Sv prema sjeveru, Ekmanov transport koji pokreće vjetar dodaje 3,7 Sv, a u gornjem sloju unutrašnjosti oceana 18,4 Sv vraća se prema jugu. Zbroj je 17,0 Sv.

Zima 2009./10. pokazala je koliko je sustav osjetljiv. Prosjek od travnja do ožujka pao je sa 17,1 na 13,0 Sv, a razina mora sjeverno od New Yorka narasla je 128 mm u dvije godine (Goddard i sur., 2015.). Novija analiza (Huang i sur., 2026., preprint) tvrdi da je 2009. bio stepeničast pomak, a ne samo kolebanje. Volkov i suradnici (2024.) pokazali su da korekcija za promjene Zemljina magnetskog polja u kabelskim mjerenjima Floridske struje smanjuje trend pada za oko 40 %.

Dulji pogled: tragovi u temperaturi, soli i sedimentima

Za razdoblje prije 2004. znanstvenici koriste posredne pokazatelje. Najpoznatiji je hladna mrlja južno od Grenlanda: jedino veće područje na planetu koje se od početka 20. stoljeća ohladilo, i to upravo ondje gdje modeli predviđaju hlađenje kad AMOC slabi. Većina pokazatelja upućuje na slabljenje, ali ne svi, i rasprava je živa.

PokazateljRazdobljeNalazIzvor
Izravna mjerenja na 26,5° s. š.2004.–2024.Trend −0,8 ± 0,7 Sv po desetljeću nakon korekcije Floridske struje. Tim tempom AMOC bi do 2100. pao na ~10 Sv.niz RAPID; Rahmstorf i Caesar, 2026.
Duboka zapadna granična struja, četiri niza (16,5–42,5° s. š.)2004.–2023.Dosljedan pad na svim nizovima. Na 26° s. š. −2,6 ± 0,7 Sv po desetljeću, s oko 20 na 15 Sv.Xing i sur., 2026.
Temperatura površine mora (hladna mrlja i toplija voda uz SAD)1870.–2016.Slabljenje od oko 3 ± 1 Sv (≈ 15 %) od sredine 20. stoljeća.Caesar i sur., 2018.
Paleoklimatski zapisi (sedimenti, izotopi, plankton)≈ 400. – danasStabilan AMOC tijekom tisućljeća, pa slabljenje od 19. stoljeća i ubrzano od sredine 20. Danas najslabiji u najmanje tisuću godina.Caesar i sur., 2021.
Toplinski sadržaj Atlantika (15° j. š. – 45° s. š.)od 1950-ihSlabljenje od 1,31 ± 0,39 Sv, uz nagomilavanje topline južno od hladne mrlje.Ren i sur., 2025. (prema pregledu Rahmstorf i Caesar, 2026.)
Temperatura na 1–2 km dubine u ekvatorskom Atlantikuod 1960.Zatopljenje koje se izdvojilo iz prirodne varijabilnosti početkom 2000-ih; slabljenje od ~2 Sv.Ren, Xie i sur., 2025. (prema istom pregledu)
Salinitet južnog Atlantika1900.–2017.Obrazac soli koji upućuje na slabljenje od oko 2 Sv, ubrzano od 1980-ih.Zhu i sur., 2023. (prema istom pregledu)
Gustoća Irmingerova mora1950.–2019.Slabljenje od ~2,2 Sv (13 %), tik ispod praga statističke značajnosti.Chafik i sur., 2022. (prema istom pregledu)
Položaj Golfske struje (satelitska altimetrija)1993.–2024.Pomak od oko 55 km prema sjeveru koji nije posljedica vjetra. U modelu takav pomak prethodi slomu ~25 godina.van Westen i Dijkstra, 2026.
Starost duboke vode (obilježivači CFC-12 i SF₆)1985.–2021.Vode sjevernog Atlantika „stare”, što znači da se duboka voda sporije obnavlja.Guo i sur., 2026. (prema istom pregledu)
Floridska struja (kabel na dnu tjesnaca)1982.–2023.Nakon korekcije za geomagnetsko polje stabilna četiri desetljeća. Trend AMOC-a u nizu RAPID time se smanjuje za ~40 %.Volkov i sur., 2024.
Izmjena topline ocean–atmosfera (reanalize)1963.–2017.Desetljetni prosjeci AMOC-a nisu oslabili. Kritičari prigovaraju da metoda ne uzima u obzir pohranu topline u oceanu.Terhaar i sur., 2025.
Oceanske reanalize1958.–2025.ORAS5 −1,44, ECCO −1,05, GLORYS −0,28, a SODA +0,97 Sv po desetljeću. Nesigurnost je prevelika za pouzdan zaključak.pregled Rahmstorf i Caesar, 2026.
Tablica 1. Neovisni pokazatelji promjene AMOC-a. Rahmstorf i Caesar (2026.) zaključuju da „ukupnost više neovisnih dokaza snažno podupire” slabljenje. Terhaar i sur. (2025.) te Volkov i sur. (2024.) glavni su radovi koji ga dovode u pitanje.
04Kada?

Kada i hoće li se uopće dogoditi

U ovome se znanost najviše razilazi. Statističke metode koje traže rane znakove upozorenja u opažanjima daju ranije datume. Klimatski modeli obično pokazuju stabilniji AMOC, ali poznato je da su mnogi pristrani prema stabilnosti: imaju premalo soli u južnom Atlantiku i ne uključuju otapanje Grenlanda.

Treba razlikovati početak sloma od samog sloma. Kad se prijeđe prag, potpuno gašenje u modelima traje 50 do 100 godina. O slomu se obično govori kad AMOC padne ispod 3–6 Sv, odnosno na petinu do trećinu današnje jakosti.

    Iste procjene u tablici
    Slika 4. Objavljene procjene, svaka sa svojom metodom i definicijom sloma. Crta prikazuje raspon nesigurnosti, a točka središnju procjenu tamo gdje je objavljena. Zadrži pokazivač na retku za detalje.

    Šesto izvješće IPCC-a (2021.) zaključilo je, uz srednju pouzdanost, da se AMOC neće naglo srušiti prije 2100. Ta se procjena oslanjala na modele koji se od tada smatraju preoptimističnima. Autori novijih radova uglavnom tvrde da je rizik veći nego što se mislilo. U preglednom radu koji potpisuju 22 istraživača iz više zemalja (Dijkstra i sur., 2026.) zaključeno je da se današnji AMOC nalazi u području u kojem postoje dva stabilna stanja.

    Postoje i suprotni glasovi. Baker i suradnici (2025.) u 34 modela nalaze da vjetrovi Južnog oceana održavaju oslabljen, ali neugašen AMOC čak i u ekstremnim scenarijima. Mehling i Dijkstra (2026., preprint) u modelu visoke razlučivosti nalaze da otopljena voda s Grenlanda do 2100. dodaje samo 0,6 ± 0,2 Sv slabljenja. Za društvo je razlika manja nego što se čini: plitka i slaba cirkulacija imala bi gotovo jednako teške posljedice kao potpuni slom.

    05Posljedice

    Što bi slom značio

    AMOC ne bi nestao preko noći kao u filmu Dan poslije sutra, jer u modelima slom traje desetljećima. Za ljudska društva to bi ipak bilo iznimno brzo. U simulaciji van Westena i suradnika (2024.) temperatura na sjeverozapadu Europe padala je više od 1 °C po desetljeću, a veljača u Bergenu hladila se 3,5 °C po desetljeću. To je petnaestak puta brže od današnjeg globalnog zatopljenja.

    • hladnije
    • toplije
    • kiše, suše i more
      Slika 5. Posljedice sloma AMOC-a prema modelskim studijama. Brojke potječu iz različitih modela i scenarija; svaka je navedena uz izvor.

      Najhladniji dan koji se javlja jednom u deset godina

      Slika 6. Hladni ekstremi nakon sloma AMOC-a uz oko +2 °C globalnog zatopljenja (model CESM, scenarij RCP4.5). U Škotskoj je to 23 °C hladnije nego u predindustrijskoj klimi, u Nizozemskoj oko 15 °C. Edinburgh bi imao 164 hladna dana (s najnižom temperaturom ispod 0 °C) godišnje, 133 više nego prije. Izvor: van Westen i Baatsen, 2025.; Carbon Brief; Sveučilište u Utrechtu.

      Promjena godišnjih oborina u monsunskim područjima

      Slika 7. Prosjek četiriju klimatskih modela s istim „slatkovodnim” pokusom sloma. Tropski pojas kiša pomiče se prema jugu. Izvor: Ben-Yami i sur., 2024.

      A Hrvatska?

      Za Hrvatsku ne postoje zasebne studije posljedica sloma. Modeli pokazuju da je zahlađenje najjače na sjeverozapadu Europe i slabi prema jugoistoku, pa bi se razlika između sjevera i juga kontinenta povećala. To pogoduje jačim zimskim olujama.

      Oceanografkinja Natalija Dunić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu napominje da istraživanja nisu pokazala izravan utjecaj AMOC-a na termohalinu cirkulaciju Jadrana. Jadranska cirkulacija ovisi o lokalnim čimbenicima poput bure i slanije vode iz istočnog Sredozemlja. Utjecaj bi stizao preko atmosfere, a tu je za jug Europe najjasniji signal suša. Van Westen i suradnici (2025.) nalaze da slom pojačava sušenje cijele Europe, najviše na jugu. U Španjolskoj bi sušna sezona uz +2 °C ojačala za 60 % umjesto za 40 %, koliko bi bez sloma.

      Uz vrlo visoke emisije (oko +4 °C) europsko hlađenje u modelu nestaje: sjeverozapad se i dalje zagrijava, samo sporije od ostatka svijeta, a južna polutka zato jače. Slom AMOC-a, dakle, ne poništava globalno zatopljenje. Mijenja mu raspored i čini ga nepredvidljivijim.

      06Kronologija

      Od ledenog doba do Islanda

      AMOC se već rušio, ali u svijetu s golemim ledenim pokrovima. Ono što je novo jest brzina kojom ga ljudi danas guraju i broj država koje to počinju shvaćati kao sigurnosni rizik.

      1. prije 115 000 – 11 700 godina
        prošlost Zemlje

        Dansgaard-Oeschgerovi događaji

        Tijekom posljednjeg ledenog doba klima oko sjevernog Atlantika više se od dvadeset puta naglo prebacivala između hladnog i toplog stanja. Prijelazi se povezuju s preskakanjem AMOC-a između jačeg i slabijeg stanja.

      2. prije oko 12 900 godina
        prošlost Zemlje

        Mlađi drijas

        Na kraju ledenog doba velike količine otopljene vode ulile su se u sjeverni Atlantik i AMOC je gotovo stao. Sjeverni Atlantik i Europa vratili su se u gotovo ledenodobne uvjete na otprilike 1 200 godina. Na kraju tog razdoblja Grenland se zagrijao za čak 10 °C u svega nekoliko desetljeća.

      3. prije oko 8 200 godina
        prošlost Zemlje

        Događaj 8,2 ka

        Pražnjenje golemih ledenjačkih jezera u Sjevernoj Americi kratkotrajno je oslabilo AMOC, a oko sjevernog Atlantika uslijedilo je jedno do dva stoljeća hladnije klime. Od tada je cirkulacija bila stabilna, sve do industrijskog doba.

      4. 1961.
        istraživanja

        Stommelove dvije kutije

        Henry Stommel pokazuje da cirkulacija koju pokreću temperatura i sol može imati dva stabilna stanja i naglo prijeći iz jednog u drugo.

      5. 1987.
        istraživanja

        „Neugodna iznenađenja u stakleniku?”

        Geokemičar Wallace Broecker u časopisu Nature upozorava da bi staklenički plinovi mogli „isključiti” atlantsku cirkulaciju i popularizira sliku velike oceanske pokretne trake.

      6. 2004.
        mjerenja

        Počinje RAPID

        Na 26,5° s. š. postavljen je prvi niz instrumenata koji neprekidno mjeri AMOC preko cijelog Atlantika. Iste godine u kina stiže Dan poslije sutra, film koji je trajno i pogrešno oblikovao predodžbu javnosti o slomu.

      7. 2009.–2010.
        mjerenja

        Neočekivani pad

        Godišnji prosjek AMOC-a pada sa 17,1 na 13,0 Sv. Sjeverno od New Yorka razina mora skače 128 mm u dvije godine.

      8. 2014.
        mjerenja

        OSNAP

        Novi niz preko subpolarnog Atlantika, od Labradora preko Grenlanda do Škotske, otkriva da se većina preokretanja odvija istočno od Grenlanda, a ne u Labradorskom moru kako se mislilo (Lozier i sur., 2019.).

      9. 2018.
        istraživanja

        Otisak slabljenja

        Caesar i suradnici iz obrasca temperature mora (hladna mrlja južno od Grenlanda, toplija voda uz SAD) zaključuju da je AMOC od sredine 20. stoljeća oslabio oko 15 %.

      10. 2021.
        istraživanja

        Najslabiji u tisuću godina

        Rekonstrukcija iz paleoklimatskih zapisa pokazuje da je AMOC najslabiji u najmanje tisuću godina. Boers iste godine nalazi znakove gubitka stabilnosti, a IPCC procjenjuje da će AMOC vrlo vjerojatno slabiti tijekom 21. stoljeća.

      11. srpanj 2023.
        istraživanja

        Prva procjena datuma

        Peter i Susanne Ditlevsen procjenjuju da bi do prijelaza moglo doći između 2037. i 2109., najvjerojatnije oko 2057. U javnosti se često navodi i raspon 2025.–2095.

      12. veljača 2024.
        istraživanja

        „Na putu prema prekretnici”

        Van Westen, Kliphuis i Dijkstra prvi put simuliraju slom u složenom klimatskom modelu i predlažu fizikalni pokazatelj upozorenja. Podaci iz reanaliza upućuju na to da se stvarni AMOC kreće prema prekretnici.

      13. listopad 2024.
        politika i društvo

        Otvoreno pismo

        Četrdeset i četiri klimatska znanstvenika iz 15 zemalja poručuju Nordijskom vijeću ministara da je rizik sloma „dosad uvelike podcijenjen” i traže procjenu rizika i djelovanje.

      14. siječanj – veljača 2025.
        istraživanja

        Protuargumenti

        Terhaar i suradnici iz izmjene topline između oceana i atmosfere ne nalaze slabljenje od 1960-ih. Baker i suradnici u 34 modela nalaze da AMOC slabi, ali se ne gasi potpuno.

      15. kolovoz 2025.
        istraživanja

        Gašenje nakon 2100.

        Drijfhout i suradnici u simulacijama produženima do 2300. nalaze gašenje sjevernog dijela cirkulacije u većini modela s visokim emisijama, a u nekima i uz niske. Pokreće ga slom zimskog miješanja sredinom ovog stoljeća.

      16. rujan 2025.
        politika i društvo

        Island: pitanje nacionalne sigurnosti

        Islandsko Vijeće za nacionalnu sigurnost proglašava mogući slom AMOC-a sigurnosnim rizikom. Prvi je put neki klimatski proces dobio taj status. Odluka je javno objavljena u studenome.

      17. listopad 2025.
        politika i društvo

        Upozorenja se množe

        Izvješće Global Tipping Points 2025 upozorava da bi prag mogao biti i ispod 2 °C. Nordijsko vijeće ministara okuplja stručnjake u Finskoj kako bi procijenili rizik za regiju.

      18. početak 2026.
        politika i društvo

        Nordijsko izvješće

        Izvješće „A Nordic Perspective on AMOC Tipping” traži jače smanjenje emisija, stalno financiranje mjernih nizova i sustav ranog upozoravanja povezan s odlučivanjem.

      19. ožujak 2026.
        istraživanja

        Golfska struja kao alarm

        Van Westen i Dijkstra pokazuju da u modelu nagli pomak Golfske struje prema sjeveru prethodi slomu oko 25 godina, a stvarna Golfska struja pomaknula se od 1993. oko 55 km na sjever. Nian i suradnici iste godine pokazuju da bi slom pretvorio Južni ocean u izvor CO₂.

      20. travanj 2026.
        istraživanja

        Oko pola slabiji do 2100.

        Portmann i suradnici, uz ograničenja iz opažanja, procjenjuju slabljenje od 51 ± 8 % do 2100. uz srednje emisije. Xing i suradnici bilježe usklađen pad duboke struje na četiri mjerna niza, a Rahmstorf i Caesar objavljuju pregled dokaza o slabljenju.

      21. kolovoz 2026.
        istraživanja

        Brzina je važna

        Van Westen, Börner i Dijkstra pokazuju da stabilnost AMOC-a ovisi o brzini zatopljenja, a ne samo o njegovu iznosu. Uz brz rast CO₂ AMOC se u modelu srušio već pri +2 °C.

      07Zablude

      Česte zablude

      Slom AMOC-a donio bi novo ledeno doba.

      Ne. Zemlja bi se i dalje globalno zagrijavala. Nian i suradnici (2026.) računaju da bi slom zbog oslobađanja ugljika iz dubokog oceana dugoročno dodao oko 0,2 °C globalnom zatopljenju. Hladile bi se zime na sjeverozapadu Europe i Arktik, dok bi se južna polutka grijala jače. Ljeta u Europi mijenjala bi se manje od zima, pa bi godišnja doba postala ekstremnija.

      Golfska struja će nestati.

      Velik dio Golfske struje pokreće vjetar i on bi ostao. Nestao bi dio toka koji ide dalje na sjever i tone, a s njim i velik dio topline koja stiže do Europe. Studije upozoravaju i na to da bi se Golfska struja pomaknula, što bi samo po sebi podiglo razinu mora uz američku obalu.

      Dogodit će se preko noći, kao u filmu.

      U modelima se nakon prelaska praga AMOC gasi desetljećima do stoljeća. U simulaciji van Westena i suradnika (2024.) pao je s 10 na 2 Sv u stotinu godina. Za ekosustave, poljoprivredu i infrastrukturu to je ipak prebrzo za prilagodbu: temperaturni trendovi od preko 3 °C po desetljeću nemaju presedana u ljudskoj povijesti.

      Dok ga ne vidimo u mjerenjima, nema razloga za brigu.

      Izravna mjerenja traju tek dvadesetak godina, a prirodna kolebanja su velika. Prema procjenama koje navodi Carbon Brief, klimatski signal u nizu RAPID ne može se pouzdano izdvojiti prije oko 2033. Ako se prag prijeđe, posljedice su praktički nepovratne. Zato istraživači razvijaju sustave ranog upozoravanja, poput programa britanske agencije ARIA vrijednog 81 milijun funti.

      Ako smanjimo emisije, AMOC će se lako vratiti.

      Kad se jednom sruši, to vjerojatno nije tako. Zbog histereze (vidi Sliku 2) za oporavak nije dovoljno vratiti uvjete na one pri kojima se srušio. U modelu Niana i suradnika (2026.) oporavak nije moguć dok je CO₂ iznad oko 350 ppm. Smanjenje emisija zato je najvažnije prije nego što se prag prijeđe.

      08Djelovanje

      Što se može učiniti

      Rizik se ne može svesti na nulu, ali se može znatno smanjiti.

      Smanjiti emisije i usporiti zatopljenje

      U studiji Drijfhouta i suradnika (2025.) gašenje do 2300. događa se u 70 % modela uz visoke emisije, u 37 % uz srednje i u 25 % uz niske. Rizik ovisi o odlukama koje se donose sada. Rad van Westena, Börnera i Dijkstre (2026.) dodaje da je važna i brzina zatopljenja, a ne samo konačna temperatura. Čak i privremeno prekoračenje temperaturnih ciljeva moglo bi pokrenuti nepovratni slom.

      Mjeriti i upozoravati na vrijeme

      Mjerni nizovi RAPID, OSNAP i SAMBA ovise o kratkoročnom financiranju. Nordijsko izvješće iz 2026. preporučuje njihovo trajno financiranje i sustav ranog upozoravanja koji spaja opažanja i modele. Britanska agencija ARIA financira 27 timova s ciljem predviđanja prekretnica i do desetljeće unaprijed.

      Pripremiti se

      Island je u rujnu 2025. mogući slom AMOC-a stavio na dnevni red Vijeća za nacionalnu sigurnost. Ministarstva sada procjenjuju opskrbu hranom i energijom, infrastrukturu i promet. „To je izravna prijetnja našoj nacionalnoj otpornosti i sigurnosti”, rekao je Reutersu ministar okoliša, energije i klime Jóhann Páll Jóhannsson. Britanski i irski parlament o AMOC-u su raspravljali 2024. i 2025.

      09Izvori i metodologija

      Izvori

      Podaci RAPID: „Data from the RAPID AMOC observing project is funded by the Natural Environment Research Council, U.S. National Science Foundation (NSF) with support from NOAA. They are freely available from rapid.ac.uk.” Radovi označeni kao preprint još nisu prošli recenziju.

      1. Moat B. I. i sur. (2026.). RAPID-MOCHA-WBTS, 26° s. š., 2004.–2024. (v2024.1a). BODC. doi:10.5285/48d0bf43…
      2. Carbon Brief (2026.). AMOC: Is global warming tipping key Atlantic ocean currents towards ‘collapse’?
      3. Ditlevsen P. i Ditlevsen S. (2023.). Warning of a forthcoming collapse of the AMOC. Nature Communications. doi:10.1038/s41467-023-39810-w
      4. van Westen R. M., Kliphuis M. i Dijkstra H. A. (2024.). Physics-based early warning signal shows that AMOC is on tipping course. Science Advances. doi:10.1126/sciadv.adk1189
      5. van Westen R. M. i sur. (2025.). Physics-based indicators for the onset of an AMOC collapse under climate change. JGR Oceans. doi:10.1029/2025JC022651
      6. van Westen R. M. i Baatsen M. (2025.). European temperature extremes under different AMOC scenarios in the CESM. Geophysical Research Letters. doi:10.1029/2025GL114611
      7. van Westen R. M., van der Wiel K., Falkena S. i Selten F. (2025.). Changing European hydroclimate under a collapsed AMOC in the CESM. HESS. hess.copernicus.org
      8. van Westen R. M., Börner R. i Dijkstra H. A. (2026.). Failure to track a stable AMOC state under rapid climate change. Nature Climate Change. doi:10.1038/s41558-026-02730-w
      9. van Westen R. M. i Dijkstra H. A. (2026.). Abrupt Gulf Stream path changes are a precursor to a collapse of the AMOC. Communications Earth & Environment. doi:10.1038/s43247-026-03309-1
      10. Drijfhout S. i sur. (2025.). Shutdown of northern Atlantic overturning after 2100 following deep mixing collapse in CMIP6 projections. Environmental Research Letters. doi:10.1088/1748-9326/adfa3b
      11. Portmann V., Swingedouw D., Khattab O. i Chavent M. (2026.). Observational constraints project a ~50% AMOC weakening by the end of this century. Science Advances. doi:10.1126/sciadv.adx4298
      12. Nian D. i sur. (2026.). Collapse of the AMOC would lead to substantial oceanic carbon release and additional global warming. Communications Earth & Environment. doi:10.1038/s43247-026-03427-w
      13. Xing Q. i sur. (2026.). Meridionally consistent decline in the observed western boundary contribution to the AMOC. Science Advances. doi:10.1126/sciadv.adz7738
      14. Rahmstorf S. i Caesar L. (2026.). Opinion: The AMOC is weakening – time to take the evidence seriously. EGUsphere (preprint). doi:10.5194/egusphere-2026-2110
      15. Dijkstra H. A. i sur. (2026.). Multi-stability of the present-day AMOC. WIREs Climate Change. doi:10.1002/wcc.70049
      16. Dijkstra H. A. i van Westen R. M. (2026.). The probability of an AMOC collapse onset in the twenty-first century. Annual Review of Marine Science. doi:10.1146/annurev-marine-040324-024822
      17. Smolders E., van Westen R. M. i Dijkstra H. A. (2024.). Probability estimates of a 21st century AMOC collapse. arXiv (preprint). arXiv:2406.11738
      18. Baker J. A. i sur. (2025.). Continued Atlantic overturning circulation even under climate extremes. Nature. doi:10.1038/s41586-024-08544-0
      19. Terhaar J., Vogt L. i Foukal N. P. (2025.). Atlantic overturning inferred from air-sea heat fluxes indicates no decline since the 1960s. Nature Communications. doi:10.1038/s41467-024-55297-5
      20. Bonan D. B. i sur. (2025.). Observational constraints imply limited future AMOC weakening. Nature Geoscience. doi:10.1038/s41561-025-01709-0
      21. Volkov D. L. i sur. (2024.). Florida Current transport observations reveal four decades of steady state. Nature Communications. doi:10.1038/s41467-024-51879-5
      22. Mehling O. i Dijkstra H. A. (2026.). Weak 21st-century AMOC response to Greenland meltwater in a strongly eddying ocean model. arXiv (preprint). arXiv:2602.17235
      23. Huang H. i sur. (2026.). A regime shift in Atlantic surface currents reveals a step-like decline of the AMOC. arXiv (preprint). arXiv:2604.11605
      24. Caesar L. i sur. (2018.). Observed fingerprint of a weakening Atlantic Ocean overturning circulation. Nature. doi:10.1038/s41586-018-0006-5
      25. Caesar L. i sur. (2021.). Current AMOC weakest in last millennium. Nature Geoscience. doi:10.1038/s41561-021-00699-z
      26. Boers N. (2021.). Observation-based early-warning signals for a collapse of the AMOC. Nature Climate Change. doi:10.1038/s41558-021-01097-4
      27. Ben-Yami M. i sur. (2024.). Impacts of AMOC collapse on monsoon rainfall: a multi-model comparison. Earth’s Future. doi:10.1029/2023EF003959
      28. Ritchie P. D. L. i sur. (2020.). Shifts in national land use and food production in Great Britain after a climate tipping point. Nature Food. doi:10.1038/s43016-019-0011-3
      29. Armstrong McKay D. I. i sur. (2022.). Exceeding 1.5°C global warming could trigger multiple climate tipping points. Science. doi:10.1126/science.abn7950
      30. IPCC (2021.). AR6 WG1, poglavlje 9: Ocean, Cryosphere and Sea Level Change. ipcc.ch
      31. Goddard P. B. i sur. (2015.). An extreme event of sea-level rise along the Northeast coast of North America in 2009–2010. Nature Communications. doi:10.1038/ncomms7346
      32. Lozier M. S. i sur. (2019.). A sea change in our view of overturning in the subpolar North Atlantic. Science. doi:10.1126/science.aau6592
      33. Stommel H. (1961.). Thermohaline convection with two stable regimes of flow. Tellus. doi:10.1111/j.2153-3490.1961.tb00079.x
      34. Broecker W. S. (1987.). Unpleasant surprises in the greenhouse? Nature. doi:10.1038/328123a0
      35. Open Letter by Climate Scientists to the Nordic Council of Ministers (listopad 2024.). vedur.is
      36. Nordijsko vijeće ministara (2026.). A Nordic Perspective on AMOC Tipping (TemaNord 2026:504). pub.norden.org
      37. CNN (15. 11. 2025.). A crucial system of ocean currents may be on course to collapse. This country just declared it a national security threat. cnn.com
      38. Global Tipping Points Report 2025. global-tipping-points.org
      39. Carbon Brief (2025.). Ocean current ‘collapse’ could trigger ‘profound cooling’ in northern Europe. carbonbrief.org
      40. Sveučilište u Utrechtu (2025.). What will happen to Europe if the Gulf Stream weakens significantly? uu.nl
      41. Index.hr (14. 2. 2024.). Potvrđeno da glavnoj atlantskoj struji prijeti skori kolaps. Što to znači za Hrvatsku (izjava dr. sc. Natalije Dunić, IOR). index.hr
      42. ARIA, program Forecasting Tipping Points. aria.org.uk