Pacifik u groznici

Utrka s najvećima

Sateliti mjere temperaturu Pacifika svaki tjedan od 1981. Krajem rujna 2026. područje Niño 3.4 bilo je 3,2 °C toplije od prosjeka 1991.–2020., najviše u cijelom nizu. Dosadašnji rekord, +3,0 °C, postavljen je 18. studenoga 2015., na vrhuncu tadašnjeg El Niña. Ove ga je godine Pacifik dostigao već sredinom rujna, dva mjeseca ranije u sezoni.

No usporedba s prosjekom 1991.–2020. nije posve poštena: cijeli je tropski ocean danas topliji nego prije tridesetak godina. Zato NOAA od veljače 2026. koristi relativne vrijednosti, od kojih je oduzeto prosječno odstupanje cijelog tropskog pojasa. Prebacite graf na relativno mjerilo: 2026. je i tada na čelu za ovo doba godine, ali tek malo ispred 1982. i 1997. Hoće li postati najjača, odlučit će studeni i prosinac.

Kako nastaje El Niño

El Niño nije oluja ni morska struja, nego promjena u kojoj ocean i atmosfera jedno drugo pojačavaju. U običnoj godini pasati, stalni vjetrovi s istoka, guraju toplu površinsku vodu prema Indoneziji. Ondje je razina mora oko pola metra viša nego uz Ekvador, a uz Južnu Ameriku iz dubine izvire hladna voda bogata hranjivim tvarima.

Kad pasati oslabe, topla voda krene natrag na istok. Hladna voda više ne izvire, istok se zagrijava, razlika tlaka preko oceana se smanjuje i pasati još više oslabe. Tu je povratnu spregu 1969. opisao norveški meteorolog Jacob Bjerknes. Ime je mnogo starije: peruanski ribari zvali su El Niño, dijete Isus, toplu struju koja se uz obalu pojavljivala oko Božića i s kojom je nestajala riba.

Novo mjerilo za topliji ocean

Desetljećima je NOAA El Niño mjerila oceanskim indeksom Niño (ONI): tromjesečnim prosjekom odstupanja temperature u području Niño 3.4 od tridesetogodišnjeg prosjeka. Kako se zagrijava cijeli tropski ocean, taj prosjek zaostaje za stvarnošću, pa El Niñi izgledaju jači, a La Niñe slabije nego što ih osjeća atmosfera.

Od veljače 2026. službeni je pokazatelj relativni indeks RONI. On od odstupanja u području Niño 3.4 oduzima prosječno odstupanje cijelog tropskog pojasa, između 20° j. š. i 20° s. š., a razliku skalira tako da ima istu varijabilnost kao ONI. Pragovi su ostali isti: El Niño počinje na +0,5 °C, a vrlo jak je od +2,0 °C.

Promjena je preslagala povijest. Po RONI-ju najjači El Niño od 1950. bio je onaj iz 1982.–83., s +2,40 °C. El Niño 2023.–24., koji je po ONI-ju dosegnuo +2,0 °C, po RONI-ju ima +1,4 °C, jer je velik dio tadašnje topline bio zagrijavanje cijelog oceana, a ne sam El Niño.

Koliko će još narasti

Sve prognoze govore isto: El Niño će jačati do kraja godine. NOAA daje 83 posto šanse da RONI od listopada do prosinca dosegne barem +2,5 °C, što bi bilo više od bilo kojeg El Niña od 1950. Medijan njihove prognoze za to razdoblje je +2,74 °C.

IRI-jev skup modela, objavljen 21. rujna, još je odlučniji. Svi modeli drže El Niño vrlo jakim barem do veljače, a njihov prosjek doseže +3,4 °C u klasičnom indeksu, bez oduzimanja tropskog prosjeka. Nakon vrhunca slijedi brzo slabljenje: do ljeta 2027. najvjerojatniji su neutralni uvjeti, 70 posto za svibanj – srpanj. Nakon El Niña 1982.–83., 1997.–98., 2015.–16. i 2023.–24. uslijedila je La Niña, ali sadašnje prognoze ne sežu toliko daleko.

Svijet u 2026.

El Niño ne djeluje svugdje jednako. Mijenja putanje mlaznih struja i položaj velikih kišnih pojaseva, pa jedni dobivaju sušu, a drugi poplave. Neke su posljedice već stigle, a najveće se očekuju od studenoga do ožujka, kad je El Niño najjači.

Rekordna godina tek dolazi

El Niño ne stvara toplinu, nego je premješta: topla voda koja se razlije po površini Pacifika predaje toplinu atmosferi. Zato globalna temperatura skoči nekoliko mjeseci nakon vrhunca El Niña, prema Carbon Briefu oko tri mjeseca kasnije.

Već je sada vruće. Kolovoz 2026. izjednačio je srpanj 2023. kao najtopliji mjesec u povijesti mjerenja, 1,65 °C iznad predindustrijske razine, a temperatura površine svjetskog oceana 22. kolovoza dosegnula je rekordnih 21,1 °C.

Glavni učinak tek slijedi. Prema procjeni Carbon Briefa iz srpnja, 2027. bit će oko 1,71 °C toplija od predindustrijskog razdoblja, s 92 posto šanse da postane najtoplija godina u povijesti mjerenja. Dosadašnji rekord drži 2024., godina nakon El Niña 2023.–24., s 1,60 °C.

A Hrvatska?

Hrvatska je s druge strane planeta, a utjecaj El Niña na vrijeme u Europi slab je i promjenjiv. Ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler u svibnju je za Novi list rekao da u Sredozemlju i Hrvatskoj taj utjecaj nije jednako izražen kao drugdje u svijetu. Zimi bi mogao značiti više vlage i oluja nad južnom Europom i Sredozemljem, dok bi sjever kontinenta mogao biti izloženiji prodorima hladnog zraka.

Istraživanja to potvrđuju tek djelomično. Pregled Stefana Brönnimanna iz 2007. pokazuje da jaki El Niñi u kasnu zimu češće prati negativna faza Sjevernoatlantske oscilacije, uz hladniji sjever i vlažniji jug Europe. Signal je slab i lako ga nadjačaju drugi čimbenici, pa se ne može uzeti kao prognoza za ovu zimu.

Mnogo je izvjesniji neizravan učinak, preko globalne temperature. Güttler je upozorio da bi snažan El Niño mogao privremeno podići globalnu temperaturu iznad 1,5 °C i učiniti 2026. i 2027. najtoplijima u povijesti mjerenja. Sezonska prognoza Europskog centra za srednjoročne prognoze (ECMWF) iz kolovoza za Hrvatsku daje vrlo vjerojatno topliju jesen i početak zime od prosjeka.

Od La Niñe do rekorda za devet mjeseci

Na početku 2026. Pacifik je bio u suprotnoj fazi, La Niñi, a NOAA je još u veljači očekivala mirno ljeto. Ovako su se mijenjale prognoze i mjerenja.

Česte zablude

Izvori

Karte i grafovi izrađeni su iz javno dostupnih podataka NOAA-e, Copernicusa i IRI-ja. Vrijednosti RONI-ja za posljednje mjesece NOAA još može ispraviti.