Gigavat kod Topuskog

Kampus bi nikao jugozapadno od Topuskog, u trokutu između sela Pecka, Katinovac i Crni Potok. Na popisu 2021. ondje je živjelo ukupno 165 ljudi, u Pecki samo devet.

Prema HRT-u, investitori su u tom kraju već otkupili oko 1.500 hektara zemlje. Sam podatkovni kampus prema najavi zauzima 310 akera (eng. acres), oko 125 hektara, uz mogućnost širenja na 450 akera, oko 182 hektara. Dio domaćih medija tu je brojku prenio kao 310 hektara. Na Andabakovoj zemlji predviđeni su i sunčana elektrana, trafostanica i baterije.

Jako Andabak, osnivački partner projekta, kaže da su se za Topusko odlučili jer ondje imaju zemlju na kojoj je moguće ostvariti projekt „koji neće štetiti prirodi i okolišu”, a ističe i da je Topusko u težištu države. Točne čestice i raspored zgrada nisu objavljeni, pa su kampus i otkupljeno zemljište na karti prikazani samo u mjerilu, oko sredine trokuta.

U punom pogonu kampus bi godišnje trošio oko 5 do 5,5 teravatsati struje. Grad Zagreb troši oko 3,2, a krajnji kupci u cijeloj Hrvatskoj lani su kupili oko 17,4 teravatsata.

Priključna snaga od 1.000 megavata veća je od snage nuklearne elektrane Krško, oko 700 MW. Procjene o tome koliki bi to bio udio hrvatske potrošnje razlikuju se ovisno o tome s čime se uspoređuje: HRT navodi 20 do 30 posto, IT analitičar Marko Rakar oko 40 posto, a u listopadskom intervjuu s voditeljem projekta Mariom Gudeljem navodi se nešto više od četvrtine.

Brojke o novcu još su manje čvrste. Najava od „više od 50 milijardi eura” uključuje opremu koju bi zakupci tek trebali ugraditi; sam kampus investitor procjenjuje na 12 milijardi eura, a u Wall Street Journalu naveden je početni iznos od 13,5 milijardi dolara. Za usporedbu, sva izravna strana ulaganja u Hrvatsku od 1993. do 2025. iznosila su 56,9 milijardi eura.

Najbliži dalekovod od 400 kilovolta danas je četrdesetak kilometara sjevernije, na prstenu oko Zagreba. U okolici Topuskog postoje samo vodovi od 35 i 110 kV, a Pantheon traži četiri od 400 kV.

Prema projektu priključka trebalo bi izgraditi novu trafostanicu od 400 kV kod Topuskog i četiri voda ukupne duljine 280 do 300 km, svaki kapaciteta oko 1,3 GW. Dalekovod, članica grupe Končar, vrijednost procjenjuje na 400 do 450 milijuna eura, a s cestama i optikom investitor navodi više od 500 milijuna. Investitor bi infrastrukturu platio i predao HOPS-u u trajno vlasništvo.

Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) u srpnju je prihvatio elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja, čime je pokrenut postupak potpisivanja ugovora o priključenju. Prema desetogodišnjem planu HOPS-a, slična bi se infrastruktura inače gradila tek 2034., a u realnom scenariju i 2039., navodi ICTbusiness.

Na panelu 29. listopada voditelj projekta Mario Gudelj rekao je da potpis ugovora očekuje u studenome. Igor Šumonja iz HOPS-a rekao je da bi investitor platio gradnju četiriju vodova od 400 kV i troškove priključenja. Do 9. studenoga nema javne potvrde potpisa. Izvještaj s panela

Trase nisu objavljene. Prema voditelju projekta, velik dio prati pravac Tumbri – Bihać, a dio je u HOPS-ovu projektu Lika. „Predviđena su četiri dalekovoda, iako bi za osiguranje potrebne količine električne energije bio dovoljan i jedan”, rekao je Mario Gudelj.

Gotovo sva struja koju računala potroše pretvori se u toplinu. Kampus od jednog gigavata morao bi u okoliš odvoditi toliko topline koliko troši struje, svake sekunde.

Kako će se hladiti, još nije odlučeno. Voditelj projekta navodi dvije mogućnosti: vodom iz vlastitih bunara, uz potrošnju „kao dva golf igrališta godišnje”, ili strujom, uz nešto manju učinkovitost. Investitori kažu da neće koristiti javni vodovod ni vodu iz rijeka i potoka, da imaju bušotine na pet lokacija i da termalni izvori Topuskog neće biti ugroženi. Andabak tvrdi da „na lokaciji gradnje postoje veliki bazeni podzemne vode”.

Zelena akcija u studenome je upozorila na moguće posljedice crpljenja za termalne i podzemne vode. Gudelj je 9. studenoga za HRT ponovio da projekt neće ugroziti javni vodovod i da zbog njega struja neće poskupjeti. To su tvrdnje investitora; utjecaj na vodu treba utvrditi okolišnom procjenom, a učinak na cijenu struje nije potvrđen.

Uz najavu je navedena potrošnja od oko 100 litara u sekundi, sezonski, ponajviše ljeti. Tjednik Nacional procijenio je da podatkovni centar od jednog gigavata s hlađenjem isparavanjem troši 3,8 do 15 milijuna litara vode dnevno. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u rješenju od 10. rujna upozorava da bi crpljenje moglo isušiti podzemne vode, a ispuštanje tople vode u potoke naštetiti životu u njima.

Otpadna toplina mogla bi se, prema projektnom timu, koristiti za grijanje staklenika ili sušenje poljoprivrednih proizvoda; o tome je najavljena posebna analiza s lokalnom zajednicom.

Investitor najavljuje 3.000 radnih mjesta tijekom gradnje i 1.500 stalnih, uz oko 6.000 posrednih. Općina Topusko ima 2.222 stanovnika.

Brojke su se mijenjale već na dan predstavljanja: ujutro se govorilo o 5.000 do 6.000 izravnih i neizravnih radnih mjesta, navečer o 3.000 tijekom gradnje i 1.500 nakon nje. Stručnjaci su skeptični. „Podatkovni centri ne zapošljavaju ljude”, rekao je Marko Rakar. Nacional navodi da industrijski modeli za centre od jednog gigavata predviđaju 100 do 300 radnih mjesta, a stručnjak za informacijsku sigurnost Lucijan Carić u najboljem slučaju 1.000 do 1.500, većinom tehničkog osoblja.

Načelnik Ivica Kuzmić očekuje da bi prihodi općine porasli tri do četiri puta i da bi radna mjesta zadržala mlade. Gradnja bi tražila tisuće radnika, a Profitiraj upozorava da bi, zbog kroničnog manjka radne snage u građevinarstvu, velik dio vjerojatno došao iz trećih zemalja.

Prema planu investitora, gradnja dalekovoda trebala bi početi u četvrtom tromjesečju 2027., a prvi računalni kapaciteti proraditi početkom 2029. Izmjene prostornog plana za kampus još nisu usvojene, a projekt čeka okolišnu procjenu i dozvole.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije 10. rujna naložilo je Sisačko-moslavačkoj županiji da u sklopu 5. izmjena prostornog plana provede glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, jer se ne može isključiti utjecaj na do 11 strogo zaštićenih područja u okolici, među njima cretove Blatuša i Saševa te rijeku Koranu sa špiljama, iako su same lokacije izvan njih. Studija mora sadržavati hidrogeološke i toplinske modele te procjenu zajedničkog utjecaja svih zahvata.

Župan Ivan Celjak 8. listopada pokrenuo je izmjene odluke o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš. Izmjenama bi se za kampus izdvojila površina izvan građevinskog područja naselja, izmjestio dio županijske ceste Ž3228 te predvidjeli trafostanica s dalekovodima, sunčane elektrane i baterijski spremnici snage veće od 20 MW.

Gudelj je 29. listopada iznio očekivanje da će županijski postupci završiti do kraja veljače ili početka ožujka 2027. To je procjena investitora, bez potvrđenog datuma usvajanja izmjena plana.

Prema portalu Sisak.info, ta faza mogla bi trajati godinu do dvije, a možda i dulje. Ostane li kampus u planu, za sam zahvat slijedi studija o utjecaju na okoliš s javnom raspravom, pa dozvole. Za trase dalekovoda koje prolaze kroz mnogo čestica nakon lokacijske dozvole slijede izvlaštenja ili služnosti, uz naknadu.